Zagreb, 31. ožujka 2022. - Mirovinski sustav u Hrvatskoj načelno je dobro postavljen, a poništavanje mirovinske reforme i dokidanje (nacionalizacija) II. stupa imale bi silne negativne dugoročne posljedice na konkurentnost zemlje, ocijenio je Lipin panel stručnjaka za Barometar konkurentnosti.

Prostora za poboljšanje trostupanjskog mirovinskog sustava, jedne od rijetkih strukturnih reformi koje je Hrvatska provela, ipak ima napretek. U analizi, koju potpisuje neovisni ekonomski analitičar Ivica Brkljača, ističe se kako bi se mirovinski sustav mogao unaprijediti kroz:

a) više konkurencije između društava za upravljanje obaveznim mirovinskim fondovima (OMF)

b) jačanje veze između ostvarenih prinosa OMF-ova i mehanizma dodjeljivanja novih članova

c) aktivniju ulogu mirovinskih fondova u razvoju domaćeg tržišta kapitala, te

d) dodatno poticanje i jačanje važnosti III. stupa.

Brojni su razlozi zašto uplate radnika u mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti ne mogu „pokrivati“ isplate mirovina: 1) životni vijek se produžio, 2) s povećanjem stupnja razvoja zemlje, dolazi do pada stope nataliteta, 3) mladi ljudi u prosjeku sve kasnije stupaju u svijet rada zbog sve duljeg školovanja, 4) razna prijevremena umirovljenja kojima se šire socijalna prava, inflacija invalidskih i povlaštenih mirovina itd. Tako ograničeni broj radnika financira sve veći broj umirovljenika, čime sustav postaje neodrživ odnosno mora se sve više financirati općim porezima kako bi se zadržala kakva-takva adekvatnost mirovina.

Omjer broja osiguranika i korisnika mirovina, 1950.-2020.

Kako je javni dug RH vrlo visok te i dalje raste, pojavili su se zagovornici nacionalizacije II. stupa. Takvi potezi, odnosno poništavanje mirovinske reforme umjesto ispravljanja uočenih nedostataka i finog podešavanja sustava, mogu imati silne negativne dugoročne posljedice na konkurentnost zemlje – to je put kojim Hrvatska zasigurno ne bi trebala ići, zaključuje Ivica Brkljača.