Zagreb, 15 travnja 2021 - Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vlade RH ima niz manjkavosti zbog kojih postoji opasnost da ne doprinese bržem oporavku zemlje nakon krize izazvane pandemijom, stoji u zaključku analize koju je za Barometar konkurentnosti udruge Lipa napravio Kristijan Kotarski.

Plan ne afirmira najviše standarde učinkovitosti, transparentnosti, participativnosti, te dugoročnu viziju Hrvatske kao uspješne poduzetničke nacije. Unatoč dostupnim mogućnostima za usmjeravanjem daleko većeg postotka bespovratnih sredstava prema privatnim poduzećima, hrvatski nacrt NPOO-a to propušta iskoristiti.

Nažalost, takvim pristupom Vlada RH ne doprinosi najbržem mogućem oporavku i stvaranju dugoročno otporne ekonomske strukture, pogotovo u kontekstu činjenice da je Hrvatska nakon Grčke i Španjolske zabilježila najveći pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini.

Ovakva spoznaja još je alarmantnija imajući u vidu sadržaj javno dostupnih nacrta planova država članica s usporedivom ekonomskom strukturom poput Španjolske, Italije, Grčke i Portugala. Niz iznesenih primjera budi opravdanu zabrinutost da će Hrvatska lošije iskoristiti 'slap europskog novca' i da ga neće iskoristiti da provede reforme koje bi je učinile ekonomski uspješnijom. Nadalje, postoji velika vjerojatnost da se sva dostupna sredstva neće uspjeti utrošiti.

Vladin plan oporavka i otpornosti ima niz ključnih nedostataka:

1. Izostanak jasne organizacijske sheme i identificiranje tijela javnih vlasti odgovornih za implementaciju plana (ne spominju se posrednička tijela).

2. Izostanak bilo kakvog plana za iskorištavanje povoljnih zajmova u iznosu od 3,6 milijardi EUR.

3. Izostanak jasne poveznice između NPOO i ostalih strateških dokumenata RH.

4. Hrvatski nacrt NPOO-a ne oslanja se na, i ne navodi specifične preporuke koje je Hrvatskoj dala Europska komisija.

5. Hrvatski NPOO-a kreirala je vlada, dok je u nizu drugih zemalja kreiran kroz detaljno razrađenu proceduru javnog savjetovanja i široku uključenost ključnih dionika.

6. Sredstva koja RH planira direktno izdvojiti iz NPOO-a za privatna poduzeća iznosi tek 7%, puno manje nego kod drugih zemalja.

7. Problem korupcije tek je spomenut na vrlo općenit način, bez konkretnih koraka kako povećati transparentnost proračunske potrošnje i sankcioniranje koruptivnih radnji.

8. Niti uz jednu investicijsku mjeru nije precizno istaknuta visina alokacije, niti su barem načelno naznačeni kriteriji za pristup EU novcu.

NPOO zahtijeva širi, kvalitetniji i inkluzivniji socijalni dijalog koji će iznjedriti kvalitetno partnerstvo javnog i privatnog sektora u ostvarenju cilja nacionalne konkurentnosti, partnerstva kojega nažalost u postojećem nacrtu NPOO-a jednostavno nema u dovoljnoj mjeri.

Analizu u cijelosti možete pročitati na stranici Barometra konkurentnosti.