Nove tehnologije i poduzetnički inkubatori su postali jedan od najučestalijih načina razvoja ekonomije. Gotovo svaki veći hrvatski grad ima po jedan poduzetnički inkubator koji bi se prvenstveno trebali baviti povezivanjem znanosti i obrazovanja, ali i podupiranjem mladih ambicioznih poduzetnika.
No, kao što su se jedno vrijeme i poduzetničke zone osnivale masovno, te je na kraju pravo pitanje bilo u kojoj mjeri su te zone bile isplative, imamo i primjere poduzetničkih inkubatora koji su se neslavno proslavili. Prije više od tri godine tadašnji ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je izgradnju najvećeg poduzetničkog “inkubatora” u jugoistočnoj Europi na zagrebačkoj Kajzerici, koji je bio vrijedan 30 milijuna eura.
Centar na Kajzerici je trebao imati uredske prostore, dvorane za predavanje, hotele, restorane i razne druge sadržaje koji su se trebali prostirati na čak 17 tisuća kvadrata još sredinom prošle godine. No centar je još uvijek u “rohbau” stanju, zbog čega je moguće uskraćivanje njegova sufinanciranja od strane Europske unije.
“Preuranjeno je u kontekstu ovog projekta govoriti o financijskim korekcijama sufinanciranja Europske unije” za Jutarnji list su poručili iz Ministarstva gospodarstva koje je preuzelo projekt izgradnje kompleksa čiji je puni naziv Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL).
SEECEL je trebao biti otvoren 30. lipnja 2016.godine, ali je kasnio navodno kasnio zbog građevinskih radova i različitih poremećaja u građevinskom sektoru. Dovršeno je 85 posto ukupnih radova, a predviđeni pomaknuti rok je bio kraj 2017. godine.
Ukupan iznos koštanja projekta je trebala biti 180 milijuna kuna, od toga je 30 milijuna kuna trebalo biti potrošeno na namještaj, ugostiteljske i smještajne prostora, a 25 milijuna kuna za informatičku opremu. Dogodilo se i povećanje predviđene cijene od čak 7,9 milijuna eura, a najveći problem je eventualni gubitak sufinanciranja europskim novcem. Ako se to dogodi, država bi morala potrošiti vlastitih 4,5 milijuna eura kako bi se projekt završio.
SEECEL je bio problem i u provedenoj reviziji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tako je pronađeno kako na računima imovine Ministarstva nije iskazana vrijednost prava građenja na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, koje je dobiveno na 99 godina, za izgradnju zgrade Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL.
Комментарии