Prošli tjedan u javnost je puštena zanimljiva informacija kako se gotovo u tajnosti smijenilo čelnika Hrvatske liječničke komore Trpimira Golužu.
Problem je bio u tome što je navodno Nadzorni odbor utvrdio niz “nepravilnosti u upravljanju sredstvima” koje Komora prikupi članarinama. Tako su tvrdili da je Goluža bez suglasnosti tijela HLK-a samostalno odobravao isplate ukupno 695.000 kuna prema tvrtki Aorta čiji je osnivač HLK i to za oglašavanja, PR te za organizaciju prošlogodišnjeg Sabora hrvatskog liječništva u rovinjskom hotelu s pet zvjezdica.
Sporna je i navodna adaptacija stana koji je sad koristi kao liječnički apartman. Za adaptaciju stana od samo 72 četvorna metra potrošeno je gotovo milijun kuna ili ili 1800 eura po četvornom metru! U adaptaciji je također povrijeđen Statut jer dosadašnji predsjednik nije tražio odobrenje za korištenje novca.
Problemi su bili i s adaptacijom riječkom Kluba liječnika za što je utvrđeno da je ukupno potrošeno 1,586.305 kuna ili 211.305 kuna više, a samo za nadzor radova čak 213.250 kuna.
Članovi HLK su se također pobunili i na to da je Komora postala “tvornica novaca” koja upravlja s 30 milijuna kuna njihovog novca na godišnjoj razini. Zamjerali su mu i lošu komunikaciju prema članovima i zaposlenicima komore.
Ranije ove godine emisija Provjereno Nove TV ove godine imala je emisiju o sličnoj situaciji u Hrvatskoj komori fizioterapeuta, gdje čelnica udruge navodno ne dopušta otkriti svoju plaću niti dati bilo kakvu informaciju o broju zaposlenika, njihovim plaćama, a na to je ne mogu prisiliti ni sud ni povjerenica za informacije.
Strukovne komore se kritizira kako su postale “države u državi” kojima je jedino svrha trošiti novac kojeg uplaćuju članovi, a nemaju ni minimum transparentnosti. Članovi komora se sve više bune i zbog toga što nemaju veliku mogućnost utjecaja na rad i poslovanje tih istih komora, a moraju obavezno plaćati članarine.
Komore novac troše na zaposlenike i materijalne rashode
Na Registru neprofitnih organizacija odlučili smo provjeriti podatke o tome kako ove dvije komore troše svoj novac.
Očekivano, većina troškova odnosi se na plaće zaposlenika i materijalne troškove.
Hrvatska liječnička komora imala je 2017. godine prihode u iznosu 31.230.841,00 kn, a godinu ranije prihode u iznosu od 20.863.125,00 kn. Većinu prihoda iznose članarine i članski doprinosi koji su 2017. godine iznosili 25.007.265,00 kn, a godinu ranije iznosili su 15.167.179,00 kn. Radi se o nevjerojatnom rastu za gotovo 10 milijuna kuna u samo jednoj godini.
Rashodi Liječničke komore za radnike iznose 6.208.019,00 kn, a 2016. godine iznosili su 4.966.054,00 kn. Materijalni troškovi iznose visokih 13.278.650,00 kn, a od toga velik udio čine troškovi naknada raznih povjerenstava. Zanimljivo je kako velik udio u rashodima čine i donacije, pa je tako HLK u 2017. godini donirala ukupno 3.102.382,00 kn. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje komora donira novac prikupljen od liječnika. Od javno dostupnih podataka vidljivo je kako je donirano Medicinskom fakultetu 100 tisuća kuna, a za obnovu vodotornja u Vukovaru 50 tisuća kuna.
Koja je svrha postojanja komora?
Slična situacija je i Hrvatskoj komori fizioterapeuta koja je imala prihode u 2017. 3.388.209,00 kn, a godinu ranije 2.913.003,00 kn; rashodi od članarina iznose 2.436.521,00 kn za 2016, godinu, a za 2017. godinu 2.779.520,00 kn.
Kao i kod liječničke komore, veliku većinu rashoda ‘pojedu’ troškovi za plaće i materijalni rashodi. Troškovi plaća za 2017. godinu iznosili su 1.033.940,00 kn, a godinu ranije 838.082,00 kn. Materijalni rashodi za 2017. godinu iznosili su 1.124.895,00 kn, a godinu ranije 1.077.356,00 kn. Ukupni rashodi za 2017. godinu iznose 2.269.008,00 kn, pa tako ispada da sav novac fizioterapeuta ode na troškove plaća i raznih usluga poput reprezentacije za zaposlenike komora!
S obzirom da financijska izvješća jasno govore kako komore troše najviše na plaće zaposlenicima te na materijalne usluge, postavlja se pitanje koja je uopće svrha tih istih komora? Pogotovo zbog toga što su liječnici, fizioterapeuti, ali i drugi poput obrtnika, poljoprivrednika, vlasnika malih i srednjih poduzeća prisiljeni biti članovi raznih strukovnih udruženja i redovno podmirivati svoje financijske obveze. Njihov utjecaj na izbor vladajućih ljudi u organizacijama koje bi trebale postojati radi njih je minimalan, a vidimo kako često ne znaju ni kako se troši njihov novac.
Comments